Poljska dogurala do 648 tona zlata, cilj joj je 700
Narodna banka Poljske kupila je 7,8 tona u avgustu i od početka godine dodala 98 tona. Zlato joj je već blizu 30 odsto ukupnih rezervi.
Narodna banka Poljske saopštila je da je krajem avgusta imala 648 tona zlata, prema 640,2 tone mesec ranije. To je kupovina od 7,8 tona u jednom mesecu i 98 tona od početka godine. Guverner Adam Glapinjski izneo je brojku na konferenciji za novinare posle septembarske sednice Saveta za monetarnu politiku i procenio vrednost zaliha na 344,8 milijardi zlota, odnosno oko 79,9 milijardi evra.
Poljska ovim tempom kupuje već treću godinu zaredom i odavno je pretekla Evropsku centralnu banku po količini zlata. Cilj koji je Glapinjski javno postavio je 700 tona, a do njega nedostaje 52 tone, što je po ovogodišnjem ritmu posao za nešto više od pola godine. U januaru je Savet odobrio plan kupovine dodatnih 150 tona, pa se ni tu ne radi o improvizaciji nego o unapred usvojenom programu.
| Stavka | Vrednost |
|---|---|
| Zalihe na kraju avgusta | 648 tona |
| Kupljeno u avgustu | 7,8 tona |
| Stanje mesec ranije | 640,2 tone |
| Kupljeno od početka godine | 98 tona |
| Zvanični cilj | 700 tona |
| Vrednost zaliha | 344,8 milijardi zlota, oko 79,9 milijardi evra |
| Udeo zlata u rezervama | oko 28 odsto krajem 2025, cilj oko 30 |
Zanimljiviji broj od tonaže je udeo. Krajem 2025. zlato je vredelo oko 28 odsto ukupnih deviznih rezervi Poljske, a Glapinjski je više puta rekao da mu je ciljna težina oko 30 odsto. To je znatno iznad onoga što drži većina centralnih banaka u regionu i znači da Varšava deo rezervi svesno drži u imovini koja ne nosi kamatu. Obrazloženje koje guverner ponavlja nije finansijsko nego bezbednosno, u smislu da država treba da obezbedi sigurnost zemlje u svim okolnostima.
Poljska je kupovala i dok je cena padala. Glapinjski je u julu rekao da dosledno kupuju zlato koristeći nedavne padove cene, što je retka rečenica u ustima jednog guvernera i objašnjava zašto poljske kupovine ne prate ritam tržišta. Isti obrazac se ove godine vidi i kod drugih velikih kupaca, iako su centralne banke u celini usporile, a ETF-ovi preuzeli posao.
Oko dve stotine tona poljskog zlata i dalje stoji van zemlje, u Londonu i Njujorku, dok je stotinak tona prebačeno u Varšavu. Tu se poljska priča dodiruje sa temom koja je ovih dana glasnija od same cene, pošto je Holandija premestila 86 tona iz Amerike u London, a rasprava o tome gde je zlato fizički bezbedno više nije rezervisana za margine.
Za ostatak tržišta poljske kupovine su podsetnik da postoji kupac koji ne reaguje na dnevne vesti. Dok se cena ove nedelje klatila oko 4.400 dolara zbog podataka o inflaciji i skoka nafte, Varšava je mirno dodala svojih osam tona, isto kao što je Kina u avgustu dodala 20 tona dok je Rusija prodavala. Takva tražnja ne diže cenu naglo, ali je čini otpornijom kad špekulanti izađu.
Izvori
Uredništvo Digitalnog zlata
Pišemo o kriptovalutama i investicionom zlatu — sa izvorima, bez senzacionalizma.
Više o autoru →

